Tuzla

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija je rezolucijom iz 1993. godine Tuzlu proglasilo “zaštićenom zonom” prema kojoj grad i njegova okolina nisu smjeli biti izloženi bilo kakvim oružanim napadima.

(para. 201. Novak Đukić, str. 59.)

Uprkos svom posebnom statusu, i Tuzla je za VRS bila predmet napada, pa su grad i njegova okolina, kao što su Aerodrom Tuzla, Živinice, Lukavac, tuzlanska Termoelektrana i baza UNPROFOR-a, bili često granatirani.

(para. 204-205. Novak Đukić, str. 60-61.)

U eksploziji granate koja je 25. maja 1995. pala u uži centar Tuzle, poznat kao Kapija, poginula je 71 osoba, a preko 130 osoba teže i lakše ranjeno.

(para. 245-247. Novak Đukić, str. 2-4., 76-77.)

Artiljerijski vod VRS-a koji je bio lociran na planini Ozren, na širem rejonu sela Panjik, 25. maja 1995. je ispalio više artiljerijskih projektila na grad Tuzlu, od kojih je jedan pogodio uži centar, odnosno Kapiju, trg koji tvore ulice Majevička, Božidara Adžije, Dr. Mujbegovića, Partizanska, Maršala Tita i Nikole Tesle.

(para. 316. Novak Đukić, str. 2-4., 91.)

Van razumne sumnje je utvrđeno da je ispaljen projektil s područja udaljenog 27 kilometara, odnosno s Panjika.

(para. 316. Novak Đukić, str. 91.)

Stanovništvo koje je 25. maja 1995. bilo na trgu Kapija bilo je civilno i niko od prisutnih nije bio naoružan niti je očekivao da će biti napadnut.

(para. 354. Novak Đukić, str. 103.)

Napad izveden 25. maja 1995. bio je neselektivan i zaključeno je da je granata mogla pogoditi neko drugo mjesto umjesto Kapije i, bez obzira gdje je pala, postojao je visok rizik da će civilno stanovništvo biti pogođeno.

(para. 357. Novak Đukić, str. 108.)

Nekoliko artiljerijskih projektila je 28. maja 1995. pogodilo Tuzlu.

(para. 378. Novak Đukić, str. 114.)

Vojnik Jugoslovenske narodne armije (JNA), koji je prethodno bio ranjen u predjelu obje noge i u ruku tokom pucnjave koja se desila na raskrsnici Brčanska Malta, prilikom izlaska kolone JNA iz kasarne “Husinska buna”, zadobio je po život opasne povrede kada mu je pucano u glavu nakon što je 15. maja 1992. ispao iz vojnog kamiona u tuzlanskom naselju Slavinovići.

(I. S., str. 1-2., 4., 10.)

Početkom juna 1992. civil srpske nacionalnosti je pretučen i psihički zlostavljan u pritvorskoj jedinici u Kozlovcu u Tuzli.

(M. S., str. 1-2., 17-18.)

U Tuzli je početkom juna 1992. odlukom Okružnog štaba Teritorijalne odbrane formiran Okružni vojni zatvor, u koji je prebačeno nekoliko pripadnika JNA nakon ranjavanja 15. maja na raskrsnici Brčanska Malta i djelimičnog saniranja povreda u bolnici.

(I. K., str. 12., 13. presuda Vrhovnog suda FBiH.)

Od početka juna do sredine jula 1992. su zarobljeni pripadnici JNA psihički i fizički zlostavljani u ovom objektu, te udarani po raznim dijelovima tijela, rukama i nogama, policijskom palicom i drškom otpušivača za WC.

(I. K., str. 3-5., 14-31. presuda Vrhovnog suda FBiH.)

Neki od zarobljenika su udarani po otvorenim ranama, a neki od ranjenika padali su u nesvijest usljed psihičkog maltretiranja.

(I. K., str. 21., 24-28. presuda Vrhovnog suda FBiH.)

Utvrđeno je da se zarobljeni pripadnici JNA nisu nalazili u Okružnom vojnom zatvoru poslije 15. jula 1992. godine.

(I. K., str. 35. presuda Vrhovnog suda FBiH.)