Maglaj

Od maja 1992. na području općine Maglaj se počinju formirati punktovi u gradu i izvan grada, srpsko stanovništvo uglavnom odlazi iz Maglaja, povremeno su se čule sporadične pucnjave i granatiranja, kroz grad su počela prolaziti nepoznata lica i postajalo je nesigurno, te se stanovništvo organiziralo radi držanja seoskih straža.

(Tarik Jusufbašić i Borislav Ilkić, str. 7.), (Ramo Halilović i Šaban Husić, str. 12.)

U maju 1992. na punktu na izlazu iz Maglaja ubijen je pripadnik Policijske stanice Maglaj.

(Tarik Jusufbašić i Borislav Ilkić, str. 7.)

Civil bošnjačke nacionalnosti je ubijen, a prethodno je bio zatvoren u šumarskoj kući u mjestu Rajčevo kod Maglaja. Konstatirano je da je smrt bila nasilna i da je nastupila usljed višestrukih preloma kostiju, a pronađena je i prostrijelna rana.

(Rajko Blagojević, str. 7-8., 14-15.)

Prethodno su ga pripadnici VRS-a u junu zarobili u njegovoj kući u mjestu Jablanica i sproveli u komandu Prve ozrenske brigade, gdje je ispitan.

(Rajko Blagojević, str. 1-2., 14-15.)

Pored obale rijeke Liješnice u mjestu Komšići kod Maglaja je, pucanjem iz vatrenog oružja od strane pripadnika Armije RBiH, ubijen civil srpske nacionalnosti čije je tijelo pronađeno 29. juna 1992.

(Tarik Jusufbašić i Borislav Ilkić, str. 1-2., 8-10., 15.)

Tri dana ranije su pripadnici Armije RBiH i policije odveli tog civila iz mjesta Donji Ulišnjak, zaselak Čojluk, gdje je bio na pecanju, a prethodno se raspitivali koja je njegova kuća.

(Tarik Jusufbašić i Borislav Ilkić, str. 1-2., 8-10.)

Dvojica zarobljenih civila srpske nacionalnosti su odvedeni iz prostorija Kriznog štaba u mjestu Kopice na lokalitet zvani “Badanj“ ili “Jasici“, kuda je prolazila uskotračna pruga, gdje je jedan od njih ubijen, a drugi ranjen iz vatrenog oružja.

(Ramo Halilović i Šaban Husić, str. 1., 14-16.)